Trgovi i spomenici

Trg Andrije Kačića Miošića

Trg Andrije Kačića Miošića

U središtu grada, u blizini rive najveći je gradski trg – Trg Andrije Kačića Miošića s njegovim spomenikom u sredini. Na trgu se održavaju razne zabavne i druge priredbe. Trg je dobio ime po najznamenitijem narodnom pjesniku, Andriji Kačiću Miošiću, piscu najčitanije knjige u Dalmaciji, koja je do sada doživjela 64 izdanja. To je poznati 'Razgovor ugodni naroda slovinskog'. Glavni gradski trg srce je svakoga grada.Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću dominira trgom, a djelo je poznatog hrvatskog kipara Ivana Rendića.

Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću

Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću

Podignut je 1890. godine. Troškovi izrade spomenika podmireni su prilozima iz cijele Hrvatske, a na sam dan otkrivanja spomenika u Makarsku je pristiglo mnoštvo ljudi koji su htjeli prisustvovati tom važnom događaju. Sastavni dio spomenika bio je i mozaik u obliku ćilima koji prikazuje grbove svih zemalja koje Kačić spominje u svojoj ''Pismarici''.Grbovnik je zasmetao vladi u Beču, koja ga je tumačila kao izraz težnje za ujedinjenjem hrvatskih zemalja, pa ga je zabranila. Tako je spomenik postavljen nepotpun, što je naljutilo autora Ivana Rendića, pa nije ni došao na svečanost otkrivanja. Grbovnik je sačuvan i  postavljen na mjesto gdje pripada tek 1922. godine.

Crkva sv. Marka

Crkva sv. Marka

Na uzdignutom sjevernom dijelu pravokutnog gradskog trga izdiže se kasnobarokna crkva sv.Marka. Do nje se dolazi preko širokih stuba i uzdignutog dvorišta. Objekt dominira cijelim prostorom. Nekadašnja stolna crkva Makarske biskupije, a današnja crkva Splitsko-makarske nadbiskupije, s titularom sv.Marka evanđelista, simbol je obnovljene Makarske biskupije.Podizana je u više etapa u razdoblju između 1700. i njezina posvećenja 1766.godine. U tom razdoblju izmjenjivalo se više graditelja,a gradnju je priveo kraju mletački vojni kapetan i inženjer Bartol Riviera.

Franjevački samostan Blažene Djevice Marije

Franjevački samostan Blažene Djevice Marije

Na drugoj strani makarske luke smjestio se franjevački samostan Blažene Djevice Marije. Njegova je gradnja počela 1502. godine, a kroz sljedeća stoljeća zgrada se proširivala, sagrađena je nova crkva, klaustar i zvonik. Franjevci su u Makarsku došli pred kraj 15. stoljeća i smjestili se izvan naselja kod crkve sv. Marije. Njihovo je prebivalište 1518. god. proglašeno samostanom, koji je stradao za Ciparskog rata (1570. - 1573.), kad su ga 1572. god. Mlečani, iz vojnih razloga porušili, a Turci nakon toga srušili crkvu. Crkva je ponovno stradala za Kandijskog rata u 17. stoljeću kad su Turci zapalili dio samostana s crkvom, a drugi je dio stradao od potresa 1667. godine. Kroz više stoljeća postojanja samostana, franjevci su stvarali knjižnicu koja ima oko 5000 knjiga, 24 inkunabule, mnogo časopisa i rukopisa.

Crkva Sv. Filipa

Crkva Sv. Filipa

Crkva svetog Filipa Nerija sagrađena je 1758. godine, na središnjem dijelu rive u Makarskoj.Crkva se svojim pročeljem i odijeljenim zvonikom potpuno uklapa u red kuća. Crkva je sagrađena u baroknom stilu, s bačvastim svodom i polukružnom apsidom .U zidu crkve, s desne strane oltara nalazi se grob njezina graditelja biskupa Stjepana Blaškovića. Od nekadašnjeg baroknog glavnog oltara ostala je samo menza, što je učinjeno prigodom obnove poslije potresa. U lađi crkve se nalaze četiri barokna mramorna oltara s oltarnim palama. Crkva je 1968. godine proglašena spomenikom kulture. 

Crkva Sv. Petra

Crkva Sv. Petra

Na poluotoku Sv. Petar moguće je vidjeti tragove prapovijesne gradine kao i dijelove kasnoantičke i venecijanske arhitekture. Crkva Sv. Petra rekonstruirana je prema izgledu crkve iz 15. stoljeća, koja je nastala na temeljima crkve iz 6. Stoljeća.Stara je crkva u potresu 1962. godine bila teško oštećena, pa je na njezinom mjestu sagrađena nova. Njezini ostaci bili su sljedeće godine na Veliki petak za vrijeme večernjeg obreda u župnoj crkvi, po nalogu tadašnjih općinskih vlasti, do temelja minirani i bačeni u more. Ta je crkva više puta bila obnavljana i produživana, a vjerojatno je u 15. stoljeću poprimila gotički oblik, a u 18. barokni. Godine 1992. rekonstruirana je prema stanju crkve iz 18. stoljeća.

 

Crkva Sv. Jeronima

Crkva Sv. Jeronima

Župna crkva sv. Jeronima izgrađena je 1745.godine i nalazi se u Velikom brdu. To je jednostavna građevina s kamenom rozetom na pročelju i zvonikom na preslicu s tri zvona koji je podignut 1879. Crkva ima gotički prelomljen svod. Glavni mramorni oltar nadograđen je 1956. godine i na njega je stavljena slika sv. Jeronima, rad Gabrijela Jurkića. U lađi su dva pobočna kameno-mramorna oltara: Gospin i sv. Josipa. Marija i Isus imaju na glavi srebrene krune. Na trijumfalnom su luku, u nišama, dva mala barokna kipa sv. Franje i sv. Ante. Crkva je 1998. godine obojena izvana i iznutra kada su nabavljene i nove klupe. Godine 2005. ispred crkve je podignut spomenik sluzi Božjemu fra Anti Antiću (1893. - 1965.), prigodom 40. obljetnice njegove smrti, visok 2,20 m, rad akademskog kipara prof. Petra Barišića.

Crkva Sv. Mihovila

Crkva Sv. Mihovila

Crkva Sv. Mihovila u Žlibu bila je do 1745. župna crkva. Prvi put se spominje 1621. u izvještaju turskog inspektora Osman-age. Spominje je i makarski biskup fra Marijan Lišnjić u svom izvještaju Svetoj Stolici 1672. godine. Iz te crkve sačuvana je oltarna slika sv. Mihovila, iz 1684. godine, rad Mattea Ottonija Scopulija. Sliku je 1844. godine popravio Franjo Kaer, a 1998. ponovno restaurirao g. Slavko Alač. Budući da je crkva sv. Jeronima nakon potresa 1962. godine postala vlažna, slika je privremeno bila u župnoj crkvi sv. Jeronima na Gospinu oltaru. Danas se nalazi u Franjevačkom samostanu u Makarskoj. 

 

Crkva Sv. Ivana (Makar)

Crkva Sv. Ivana (Makar)

Župna crkva Svetog Ivana Krstitelja nalazi se u Makru. Sagrađena je 1854. godine na mjestu stare crkve koju je 1584. godine počeo graditi fra Ivan Kačić Mitrović, a 1602. godine gradnju je nastavio fra Pavao Kačić Jakić. Ona je značajna po ploči s natpisom o gradnji crkve na hrvatskom jeziku iz 1612. godine. Natpis završava stihovima koji su najstariji dokaz književnog rada na hrvatskom jeziku na makarskom području.

Crkva Kraljice mira

Crkva Kraljice mira

Nova župna crkva Kraljice Mira zapravo je tek završena. Radovi na crkvi započeli su 1999. godine, nakon što je župnik don Stipe Ljubas dobio svu potrebnu dokumentaciju za gradnju. Crkva se nalazi na predjelu Zelenka. Na prednjem dijelu dominira visoki zvonik, a u sklopu crkve se nalazi pastoralni centar sa stambenim prostorijama i potrebnim pastoralnim sadržajima. Cijeli pastoralni centar ima 1700 četvornih metara površine, od čega na crkvu otpada 350 metara četvornih.

Palača Ivanišević

Palača Ivanišević

Među najpoznatijim makarskim obiteljima nakon odlaska Turaka, krajem 17. i cijelo 18. i 19. stoljeće, spominje se obitelj Ivanišević-Uzmenović. Zajedno s nekoliko drugih obitelji, oni su bili dio onog društvenog sloja kroz cijelo spomenuto razdoblje koji je dao najveći doprinos duhovnom i materijalnom razvoju Makarske i Makarske krajine.Na obližnjem manjem trgu do Kačićevog, Lištunu, podignuta je barokna palača – kuća obitelji Ivanišević. Izgled kuće odavao je ukus i bogatstvo makarskog plemstva, a predstavlja najljepši spomenik građanskog graditeljstva u gradu. S početkom 18. st. obitelj Ivanišević podigla je dvokatnu palaču otvorenog trijema s drvenim stupićima ograde, potkovastog tlorisa, s nižim istočnim krilom u gospodarskoj funkciji. Palača je oštećena u II. svjetskom ratu, i još čeka potpunu obnovu.

Tonolijeva Palača

Tonolijeva Palača

Šetnjom prema velikoj gradskoj plaži prolazi se pored još jedne palače, Tonolijeve kuće. Sagradio ju je krajem 18. stoljeća venecijanski liječnik Tonoli za sebe i svoju obitelj kao raskošnu zgradu malo izvan buke i gužve strogog centra grada. Danas se u njoj nalaze Gradski muzej Makarska i Turistička zajednica grada Makarske. U Makarskoj djeluje kao liječnik i kirurg od 1807.god. Istakao se u suzbijanju kuge 1815.god., o čemu je i ostavio pisani zapis "Observationes in Pestem Macarensem anni MDCCCXV". Taj se manuskript danas nalazi pohranjen u Biblioteci Forli u Italiji.

Gradsko groblje Makarska

Gradsko groblje Makarska

Za izmještanje makarskog groblja bio je odlučan, ako ne i presudan njegov pogodan položaj i udaljenost od ruba grada. Ovim je zadovoljavao francuske propise 1808. o smještaju groblja izvan naselja i crkava, iako je naredba konkretno ispoštovana tek od vremena austrijske vlasti, počevši od 1826. godine. Groblje nije korjenito izmijenilo izgled ni uređenjem 1933. godine. Zadržalo ga je u općim crtama sve do 70-ih godina 20. st., kada se ukopište proširuje izvan starog zida na istočnu stranu. Današnji izgled Gradskog groblja Sv. Križa rezultat je konačnog uređenja 2004. kojeg je proveo Grad Makarska. 

Gradska knjižnica Makarska

Gradska knjižnica Makarska

Sadašnji Grad Makarska jedan je od prvih gradova na istočnoj obali Jadrana koji je prije više od 250 godina imao svoju vlastitu knjižnicu. Ostaci ove knjižnice kao i ostalih knjižnica koje su egzistirale na širem makarskom području čuvaju se u Gradskoj knjižnici Makarska, te predstavljaju njenu temeljnu vrijednost.Gradska knjižnica Makarska je javna ustanova osnovana za trajno obavljanje knjižnične djelatnosti, standardizirana kao samostalna narodna knjižnica, u smislu odredbi Zakona o knjižnicama. Kao samostalna ustanova osnovana je 4. ožujka 1995. godine, a njen vlasnik i osnivač je Grad Makarska.

 

 

Adresa: Don Mihovila Pavlinovića 1/1 (p.p.96)
Kontakt: +385 (0)21 612 042
e-mail: gradska.knjiznica@makarska.hr

 
Ulica Kalalarga

Ulica Kalalarga

Uokolo Kačićevog trga, posebno u ''širokoj ulici'' - Kalalargi, nailazimo na ostatke barokne arhitekture koja je prepoznatljiva u ponekim ulaznim vratima, balkonu, raskošnom kamenom grbu ili prozoru. Tlocrt glavnog trga i raspored okolnih ulica sačuvan je do danas.Kalalarga je bila glavno odredište i srce grada u kojoj su se održavala brojna značajna događanja.
Od 1994. godine, svake godine se tamo tradicionalno održavaju Makarske fešte, poznatije kao Noći Kalalarge – događaj koji privlači sve više posjetitelja.

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Na samom prilazu na plaži, na Šetalištu dr. Tuđmana, nalazi se spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, djelo kipara Kažimira Hraste.Spomenik je odljev u bronci visine 3,3 metra na kamenom postamentu visokom 1,5 metar.

Spomenik Revolucije

Spomenik Revolucije

Sjećanje na poginule hrvatske branitelje u Drugom svjetskom ratu i oslobođenje makarskog područja od fašizma i fašističkog terora. Osim Spomenika Revolucije na tom mjestu je sada zvjezdarnica, gdje možete uživati u noćnom nebu tijekom vedrih ljetnih noći.

Mletačka česma

Mletačka česma

Jugoistočno od crkve Sv. Marka sagrađena je 1775. godine javna gradska česma. I danas njena voda služi za osvježenje od ljetne žege. Sagradio ju je Ioseppo Bisazzio, a značajna je i po tome što joj je na desnoj bočnoj strani uklesan grb, koji se i danas koristi kao službeni znak grada Makarske.

Mletački štandarac

Mletački štandarac

Mletačka vlast ostavila nam je još jedan znak svoga vladanja. To je kameni stup za zastavu, tzv. markovac ili štandarac. Ukrašen je prikazom mletačkog lava s otvorenom knjigom u ruci, što znači da je spomenik nastao u doba mira.

 

Napoleonov spomenik

Napoleonov spomenik

Na zapadnom ulazu u Makarsku nalazi se Napoleonov ili Marmontov spomenik, koji podsjeća na kratkotrajnu vladavinu Francuza. Zapravo, radi se o spomeniku maršalu Marmontu koji je 1808. godine postavljen južno od Franjevačkog samostana. Dolaskom Austrije u Makarsku nakon poraza Napoleona 1814. godine, natpis je otučen i uklesan novi u čast austrijskog cara, te je 1818.godine spomenik premješten na današnje mjesto.

Skulptura Sv. Petra

Skulptura Sv. Petra

Na samom ulasku u Makarsku luku nazire se prekrasni kip Sv. Petra, zaštitnika crkve, Rima, pape, ribara, pekara, mesara, graditelja mostova, urara, postolara, gladnih i nemoćnih, brodograditelja i mnogih mjesta diljem svijeta. Nalazi se na vrhu poluotoka Sv. Petar koji štiti Makarsku uvalu od otvorenog mora. Sv. Petar u rukama drži ključeve raja, budući da mu je Isus u evanđelju predao ključeve Kraljevstva nebeskog. Ljudi iz cijeloga svijeta posjećuju ovaj vrijedan vjerski spomenik i vjeruju u njegovu zaštitu i snagu…Spomenik je visok 3,60 metara, a težak 900 kg. Djelo je kipara Tomislava Kršnjavog.

 
Spomenik kupaču

Spomenik kupaču

Spomenik kupaču „Bonaca“ je spomenik postavljen 2006. godine povodom 100. godišnjice turizma u Makarskoj. Djelo je kipara Ivice Šode-Cotića. U kombinaciji mramora i bronce prikazuje turista kako uživa u moru. Spomenik je smješten ispred Gradskog muzeja.

Spomenik turistu

Spomenik turistu

Skulptura predstavlja „galeba“ Juru i stranu turistkinju. Galebarenje, odnosno umijeće zavođenja je u Makarskoj bila jako popularna vještina. Spomenik turistu ili „U korak s vremenom“ djelo je varaždinskog kipara Nikole Šanjeka. Spomenik je načinjen od bronce, visine oko 205 centimetara, podignut u čast svim turistima koji su posjetili Makarsku.

Spomenik hrvatskim braniteljima

Spomenik hrvatskim braniteljima

U parkiću na Osejavi nalazi se spomenik Hrvatskim braniteljima, kao simbol svim onim braniteljima koji su dali život za samostalnu Republiku Hrvatsku.

Sidro

Sidro

Postavljeno je ogromno sidro teško 5300 kg na dijelu Plišćevac. Ovo originalno sidro pripada starom trgovačkom brodu „Makarska“, koji je 1978. godine potopljen kod Marseillesa u Francuskoj. U potopu su stradala 3 člana posade. Prije samog potopa, sidro je zamijenjeno tako da su nastradala nova sidra, a naše je sačuvano. Visoko 3 metra, široko 2 metra, a debljine gotovo metar, stiglo je hrđavo, a članovi ribolovnog društva Arbun su ga obojili u njegovu originalnu crnu boju i izradili kameno postolje na koje je sidro danas postavljeno.